|
Kolumna
Kako
Hrvatska u nekoliko dana može postati svjetska gospodarska
velesila

Ivan Kempeg,
komentator
Hrvatska, dakako,
nikada neće u nekoliko dana postati svjetska gospodarska
velesila, zato jer naša elita nema mentalne odvažnosti razmišljati
izvan šablona.
Ali svejedno,
strahovito me zabavlja misao kako je u trenutnoj svjetskoj
gospodarskoj konstelaciji Hrvatskoj apsolutno to nadohvat
ruke.
Štoviše, očekujem
da će se uskoro netko sjetiti učiniti ono što bih ja učinio
da sam premijerka Kosor i guverner Rohatinski. Mogla bi
to biti Kina, ali ima i drugih kandidata na Dalekom Istoku.
A kad se to dogodi, uživat ću ponovno čitati ovu kolumnu.
:)
Što to ima
Švicarska...?
Prije nego što
vam otkrijem taj jednostavan, šokantan i učinkovit plan,
postavio bih vam pitanje koje ste već vjerojatno čuli, razbijali
glavu njime i vjerojatno došli do poluodgovora koji vas
nije zadovoljio.
Što to ima
Švicarska, a što nema Hrvatska, pa da je tako sretna i berićetna?
Dobro, možda
ste bili zadovoljni odgovorom, ali to zadovoljstvo bilo
je neka vrsta mazohističkog zadovoljstva, u kojem otkrivate
da smo mi Hrvati zapravo bijedne ništarije, greška prirode,
koje možeš tući dovijeka, i neće se promijeniti. A to nije
točno. Razlika između Švicarske i Hrvatske samo je jedna.
Švicarske elite znaju razmišljati izvan šablona.
Kratak dogovor
A sada plan.
Premijerka Kosor i guverner Rohatinski trebaju se naći i
kratko dogovoriti par stvari. A zatim poći svaki na svoj
posao.
Premijerka Kosor
mora, potom, donijeti tri važne mjere.
Prvo, smanjiti
odmah sve poreze za 70 do 90 posto. Što više, to bolje.
Povezano s time, ukinuti sva parafiskalna davanja. Komorska
članarina - nula kuna. Spomenička renta - nula kuna. Naknade
za hrvatske šume, hrvatske vode, hrvatske planine, hrvatske
doline - nula kuna.
Drugo, zabraniti
hrvatskoj birokraciji da radi. Ne i da prima plaću, to ne.
Samo ne smiju ništa raditi. Ne smiju primati stranke, ne
smiju tražiti nikakve potvrde, ne smiju izdavati nikakve
potvrde. I za to će dobivati plaću i sve beneficije kao
do sada. Do penzije.
Treće, treba
se pripremiti za potrošnju oceana, pravoga tsunamija državnih
prihoda koje će joj osigurati guverner Rohatinski na način
kako će biti objašnjeno za trenutak.
Zalijevanje
milijardama
Što znači "pripremiti
se za potrošnju"? Premijerka Kosor, prije nego što
državnu blagajnu zaliju milijarde i milijarde eura, treba
donijeti čvrstu odluku da će tu poplavu novca utrošiti na
vraćanje svakog, pa i najsitnijeg inozemnog kredita. Nakon
što se poplava povuče, Hrvatska ne smije biti dužna niti
centa.
Rohatinski istovremeno
treba učiniti sljedeće.
Sve raspoložive
rezerve u stranim valutama treba odmah pretvoriti u zlato.
Pri tome treba nastojati da zlatne rezerve pokriju što veći
iznos ukupne svote kunske gotovine u optjecaju. Ako uspije
doseći pokrivenost kune u zlatu do visine 40 posto, na konju
smo. Toliko Švicarci imaju svojih franaka pokrivenih u zlatu.
Ako mu uspije doseći pokrivenost od 100 posto ili više,
nitko nam više ništa ne može.
Gužva na šalteru
Nakon što sve
to učini, treba cijelome svijetu proglasiti konvertibilnost
kune u zlato. Treba reći cijelome svijetu: svaka kuna koju
donesete na šalter Hrvatske narodne banke bit će moguće
konvertirati u zlato. Bez izuzetka.
I tada će nastati
jagma za kunama. Vrijednost kune šiknut će u nebesa. Za
sve nove eure, dolare, jene itd koje stranci dođu prodati
za kune u Hrvatskoj odmah treba kupovati novo i novo zlato.
Hrvatska će u
trenutku postati vijest na svim svjetskim televizijama.
Bit će to internacionalni šok, koji će u Hrvatsku donijeti
toliko kapitala da ćemo se u njemu moći kupati.
Man'te satove
i čokolade
Naravno, to će
značiti i zadnji čavao u lijes hrvatske izvozne privrede,
ali ona je ionako već desetljećima u agoniji. Pa zašto onda
naprosto ne isključiti aparat?
Umjesto toga,
Hrvati će se početi baviti najunosnijim zanimanjem na svijetu.
Postat će bankari. Na koncu, i Švicarska je zapravo, ruku
na srce, svoj prosperitet izgradila na svojim bankama. A
ne na satovima i čokoladama.
| Sve
kolumne |
|
Dolazi vrijeme kada marljivi i radišni više neće željeti posjedovati papirnati novac
Previše ljudi globalni monetarni sustav uzima zdravo za gotovo nešto poput zraka
što ga udišemo. Takav ignorantski pristup ne samo da je pogrešan, on je štetan i opasan. Piše Vlatka Radinić
Malo
tko se priprema za ono što nam dolazi
Dobri poznavatelji tržišta zlata i srebra ne mogu se načuditi kako je moguće
da usred ozbiljne prijetnje globalnom financijskom sustavu milijuni ljudi drže
glavu u pijesku i ne koriste priliku da zaštite svoju imovinu konverzijom u
sigurnija ulagačka sredstva. Piše Ivan Kempeg
Novac
za spašavanje europskoga financijskog sustava bit će namaknut tiskanjem
Novinari koji
će najnoviji dogovor čelnika Europske Unije s vodećim bankarima slaviti kao
spasonosnu formulu, zapravo će zamagliti realnost. U takvim okolnostima, plemenite
kovine i dalje su najbolje mjesto za parkiranje bogatstva. Piše Vlatka Radinić
Velike
promjene na tržištu srebra, koje mi lokalci ne razumijemo, a trebali bismo
To što se
na domaćim bruzama ne mogu kupovati derivati, opcije ili plemenite kovine, niti
se mogu prodavati posuđene vrijednosnice (tzv. shorting), ne znači da ti alati
koji se masovno koriste na svjetskome tržištu ne mogu znatno utjecati na vrijednost
naše lokalne investicijske imovine. Piše Ivan Kempeg
Ugled
švicarskoga franka u svijetu financija upravo je dokrajčen
Odlukom Švicarske središnje banke o vezivanju vrijednosti franka za euro započela
je nova faza u globalnome valutnom ratu. Tko su žrtve, tko su dobitnici, i koje
su posljedice takve odluke? Piše Vlatka Radinić
Drago
mi je kada cijena zlatu padne, jer tada mogu kupiti još
Moje su molitve uslišane. Zlato se u tri dana stropoštalo 11 posto. Dokle god
seže moj nejak utjecaj, čuj i počuj narode! Kreni u kupovinu dok još možeš.
Piše Ivan Kempeg
Zlato
treba kupovati dok mu je cijena u korekciji
Čini se da brojni ulagači zapravo ne znaju razloge zbog kojih se cijene pojedinim
dobrima na burzi mijenjaju, pa im nagli cjenovni skokovi zapravo privuku pozornost,
kao što biku na koridi pozornost privuče toreadorova crvena krpa. Piše Vlatka
Radinić
Investiranje
u zlato ulagačka je disciplina prepuna adrenalina
Učvrstite samopouzdanje i ojačajte vlastite živce. Trebat će vam. Doduše, ne
samo za očuvanje vlastita ulagačkoga portfelja, nego i za puko preživljavanje.
Jer, čekaju nas zanimljiva vremena. Piše Ivan Kempeg
Slovenija
kao destinacija za ulaganje u zlato
Šteta je što domaće zakonodavstvo ne omogućuje razvoj lokalnoga tržta investicijskim
plemenitim kovinama, pa po zlato i srebro trebamo putovati u inozemstvo. Koliko
nam u tom pogledu može ponuditi naša sjeverna susjeda? Piše Vlatka Radinić
Hrvatska
u neslavnome društvu sa Sjevernom Korejom, Kubom, Zimbabveom...
Baš kada pomislim kako sam vidio sve hrvatske grozote na području ulaganja u
plemenite kovine, pred očima mi pukne novi užas. Piše Ivan Kempeg
Zapisi
totalnoga ekonomskog dudeka
Mnogi se pitaju
kako to da sam postao gorljivi zagovaratelj zlata. Hlepim li ja to za bogatstvom?
Premda mi u imovinskom portfelju ne bi škodila pokoja dodatna unca zlata, moji
interes za plemenite kovine daleko nadilazi puki materijalni probitak. Pokušat
ću vam objasniti na što mislim. Piše Ivan Kempeg
Lanac
posuđivanja stvorio 45 puta više zlata nego što ga doista ima
Gotovo sve središnje banke vlastite zlatne rezerve u svojoj bilanci iskazuju
jednom jedinom brojkom, bez obzira je li riječ o zlatu u vlasništvu ili posuđenome
zlatu koje mora biti vraćeno. Piše Vlatka Radinić
Ne
možeš očekivati drugačiji rezultat ako stvari radiš uvijek na isti način
Otkako znam
za sebe, Hrvati su u krizi. Tvrtke jedva spajaju kraj s krajem, mali ljudi također.
Kao da živimo vezani u luđačku košulju, batrgamo se i pokušavamo nešto, a ništa
nam ne uspijeva. U čemu je problem? Piše Ivan Kempeg
Kako
izgraditi svoj "zlatni" portfelj
Što je bolje: kupovati fizičko zlato u obliku kovanica ili u obliku zlatnih
poluga? Ili pak certifikate s pokrićem u zlatu? Ili možda treba uložiti u fond
koji se bavi investiranjem u fizičko zlato? A zašto ne kupiti dionice rudnika
zlata? Piše Vlatka Radinić
Tko
će najviše nastradati u gospodarskom holokaustu?
Nakon govora guvernera HNB-a Rohatinskog pred saborskim zastupnicima, htio bih
vam objasniti što se zapravo zbiva. Važno je to razumjeti, jer treba početi
razmišljati o bježanju u "Švicarsku". Piše Ivan Kempeg
Ne
skačite na svaki informacijski vrisak
Nakon golemih dobitaka koji su se nizali iz tjedna u tjedan, cijena zlata doživjela
je nešto što bi se moglo nazvati potopom. Treba li se rješavati ove plemenite
kovine iz svoga portfelja? Nudim vam nekoliko zanimljivih podataka za razmišljanje.
Piše Vlatka Radinić
Apsurdi
koji donose nesigurnu starost
Nadasve neobični načini funkcioniranja gospodarstva i države koji nemaju apsolutno
ništa zajedničko sa zdravom pameću predstavljaju izvrstan indikator da vam je
zlato u životu doista prijeko potrebno. Piše Ivan Kempeg
Dotaknete
li barem ponekad svoje zlato?
Plemenite kovine imaju vrlo specifičnu, relativno usku, ali i izuzetno važnu
ulogu u portfelju svakog ulagača. Neki ulagači, međutim, gledaju ih kao na sredstvo
brzog bogaćenja. Jeste li vi među njima? Piše Vlatka Radinić
Kako
Hrvatska u nekoliko dana može postati svjetska gospodarska velesila
Očekujem da
će se uskoro netko sjetiti učiniti ono što bih ja učinio da sam premijerka Kosor
i guverner Rohatinski. Kina je jedan kandidat, a ima ih još na Dalekom Istoku.
Piše Ivan Kempeg
Nakon
rekorda koje više nitko ne smatra viješću, nastupa smrt
Ne prođe 24 sata, a da Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Hrvatska
(niz nastavite sami) ne povećaju svoja dugovanja. Kakve to veze ima sa zlatom?
Piše Ivan Kempeg
Bez
zlata, financijski povratak u Socijalističku Jugoslaviju vam je zajamčen
Ako ne razumijete
što se događa u univerzumu bankara i financijaša, nastradat ćete. I to naveliko!
Nedavno je objavljen podatak da se iznos kunske štednje u domaćim bankama smanjuje,
a povećava se štednja u eurima. Strava i užas! Piše Ivan Kempeg
Znakovi
pucanja balona javnoga duga svugdje su oko nas
Izvještaj što ga je prošloga mjeseca objavila Banka za međunarodno namirenje
donio je nekoliko iznenađujuće izravnih i otrežnjujućih zaključaka. Piše James
Turk
Četiri
zlatna jedan izgubljeni slučaj
Postoje samo dvije vrste ljudi na svijetu. Prvi s gađenjem odbacuju plemenite
kovine kao moguće sredstvo trgovinske razmjene. Drugi na tu mogućnost gledaju
s radoznalošću ili čak velikim interesom. Piše Ivan Kempeg
Pomama
za zlatom? Koga briga!
Središnje banke diljem svijeta u prošloj su godini povećale svoje zalihe zlata
za rekordnih 425 tona. Ti bjelosvjetski bankarski luzeri trebali bi se ugledati
na nas. Piše Ivan Kempeg
Bogatstvo
neiskorištenih prilika
Ako se trenutna cijena zlata korigira za inflaciju, ona još nije dosegnula niti
polovicu vrijednosti iz vrhunca 1980. godine. Piše Howard Ruff
Bankrot
suverenih država
Ocjenjivačke agencije još nisu postale svjesne širine i dubine nesolventnosti
država ili pak namjerno zatvaraju oči pred problemom. Piše James Turk
|
|