|
Kolumna
Očekuje nas gospodarski holokaust u kojem će najviše nastradati
oni koji plaćicu primaju iz proračunčića
Ivan
Kempeg, komentator
Nakon govora
guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog pred
saborskim zastupnicima u srijedu 7. srpnja 2010, htio bih
vam objasniti što se zapravo zbiva. Važno je to razumjeti,
budući da nas čeka gospodarski holokaust, pa bi trebalo
razmisliti o bježanju u "Švicarsku". (Za neupućene,
mudri su njemački Židovi za vrijeme nacizma bježali iz Njemačke
u Švicarsku kako bi se spasili od holokausta, a manje mudri
ostali su pod Hitlerovom čizmom da budu sažgani u koncentracijskim
logorima.)
Hrvatska je
dosegla zapadne standarde
Dakle, što se
to zbiva s nama Hrvatima? Zbiva se isto, pa još i mnogo
gore, od onoga što se zbiva u većini zemalja "razvijenoga"
svijeta. U zadnjih je nekoliko desetljeća Zapad stekao dojam
da uzimanje kredita nije loša, nego dobra stvar, i da smo
bogatiji što smo više dužni. U tom je pogledu Hrvatska dosegla
zapadne standarde, nemamo se čega stidjeti.
Svakom razumnom
čovjeku ta logika apsolutno nije normalna. Ona je, međutim,
u svijest prosječnih ljudi kroz višegodišnju nesmiljenu
propagandu ušla kao neoboriva istina. Ipak, bez obzira na
propagandu, ona predstavlja bezočnu laž, što će se i pokazati
kroz užasan gospodarski holokaust koji je tu, odmah iza
ugla.
Pretpostavka
da je dug dobra, a ne loša stvar prenesena je u sve pore
društva. Političari su je osobito rado prihvatili, jer im
omogućuje da posuđuju i potkupljuju narod različitim privilegijama.
Te su se privilegije poput karcinoma proširile hrvatskim
društvom, do mjere da se na njih više uopće ne gleda kao
na opaku bolest, nego kao na ljudsko pravo i esencijalnu
potrebu.
Narod robova
Primjer? Besplatno
obrazovanje (čak i fakultetsko!), besplatne medicinske usluge,
subvencioniran predškolski odgoj, subvencioniran lokalni
prijevoz, naknade za nezaposlene, naknade za porodilje,
poticaji poljoprivrednicima... Nije to, dakako, potpun popis.
Hrvatice i Hrvati
postali su narod robova, koji se ne zna pobrinuti za sebe,
nego je odgovornost za svoju sudbinu predao političarima
u ruke. Koji će ih prije ili kasnije predati logorskoj vatrici
ekonomskog holokausta.
A sada, usredotočite
svoju pozornost. Duboko udahnite i dobro razmislite o onome
što ću vam sada reći.
Političarska
opsjena i prijevara
Većina onoga
što se plaća iz proračuna posredno se ili neposredno plaća
iz duga. Ako dug nije direktan, stvoren vladinim zaduživanjem
u inozemstvu, onda je indirektan, privatnim zaduživanjem
gospodarstvenika, iz kojeg se onda plaćaju porezi, ili je
još indirektniji, kada mali potrošači kupuju na kredit i
time istovremeno plaćaju porez i na ono što još nisu ni
zaradili.
Da se nismo zadužili
kao što jesmo, ni u živčanom ludilu ne bismo si mogli priuštiti
sve te divne beneficije koje sam spomenuo nešto ranije.
Ako vas je tko uvjerio u suprotno, nasjeli ste na propagandu
od koje će vas uskoro zaboljeti glava.
Osobito su u
nepovoljnom položaju oni koji su svoje plaće godinama primali
iz kredita. A to je, dakle, većina onih koji svoje prihode
(posredno ili neposredno) primaju iz državnog proračuna.
Oni, jadni, potpuno
su nesvjesni činjenice da svoj život temelje na neodrživoj
pretpostavci kako je dug dobra, a ne loša stvar. Stekli
su dojam da je proračunski novac iz kojeg dobivaju plaću
stvarna činjenica, a ne političarska opsjena i prijevara.
Niste primijetili
da euro nije čvrst?
A ako su ti "mudri"
Hrvati, na temelju svoje "sigurne plaćice" u "državnoj
službici" uzeli još pokoji "kreditić" za
"stančić" ili "autić", njihova je sudbina
zapečaćena. Prema njima će predstojeći ekonomski holokaust
biti najsuroviji.
Iz situacije
u koju smo se doveli nema laganih izlaza. Guverner Hrvatske
narodne banke saborskim zastupnicima prijeti prestankom
obrane tečaja i devalvacijom kune. Obrani tečaja prema čemu?
Euru? Devalvaciji kune prema čemu? Euru?
Poštovane Hrvatice
i Hrvati, ne znam jeste li primijetili, no euro po čvrstoći
ni blizu nije onome što je nekada bila njemačka marka. Niste?
Šteta. Ako se ne probudite, ne otrijeznite, ne išamarate
i ne suočite s realnošću, izgubit ćete sve. A najprije ćete
izgubiti realnu vrijednost svoje ušteđevine u eurima. Potom
i one u kunama.
I euro i kuna
u proteklih su šest mjeseci u odnosu na zlato izgubili gotovo
trećinu vrijednosti. I to je pravi pokazatelj devalvacije
koja se upravo događa pred našim očima. Dakle, prijetnje
Rohatinskog nisu prijetnje. One se već obistinjuju, dok
ovo čitate.
I zato treba
kupovati zlato. I zato treba kupovati zlato.
| Sve
kolumne |
|
Dolazi vrijeme kada marljivi i radišni više neće željeti posjedovati papirnati novac
Previše ljudi globalni monetarni sustav uzima zdravo za gotovo nešto poput zraka
što ga udišemo. Takav ignorantski pristup ne samo da je pogrešan, on je štetan i opasan. Piše Vlatka Radinić
Malo
tko se priprema za ono što nam dolazi
Dobri poznavatelji tržišta zlata i srebra ne mogu se načuditi kako je moguće
da usred ozbiljne prijetnje globalnom financijskom sustavu milijuni ljudi drže
glavu u pijesku i ne koriste priliku da zaštite svoju imovinu konverzijom u
sigurnija ulagačka sredstva. Piše Ivan Kempeg
Novac
za spašavanje europskoga financijskog sustava bit će namaknut tiskanjem
Novinari koji
će najnoviji dogovor čelnika Europske Unije s vodećim bankarima slaviti kao
spasonosnu formulu, zapravo će zamagliti realnost. U takvim okolnostima, plemenite
kovine i dalje su najbolje mjesto za parkiranje bogatstva. Piše Vlatka Radinić
Velike
promjene na tržištu srebra, koje mi lokalci ne razumijemo, a trebali bismo
To što se
na domaćim bruzama ne mogu kupovati derivati, opcije ili plemenite kovine, niti
se mogu prodavati posuđene vrijednosnice (tzv. shorting), ne znači da ti alati
koji se masovno koriste na svjetskome tržištu ne mogu znatno utjecati na vrijednost
naše lokalne investicijske imovine. Piše Ivan Kempeg
Ugled
švicarskoga franka u svijetu financija upravo je dokrajčen
Odlukom Švicarske središnje banke o vezivanju vrijednosti franka za euro započela
je nova faza u globalnome valutnom ratu. Tko su žrtve, tko su dobitnici, i koje
su posljedice takve odluke? Piše Vlatka Radinić
Drago
mi je kada cijena zlatu padne, jer tada mogu kupiti još
Moje su molitve uslišane. Zlato se u tri dana stropoštalo 11 posto. Dokle god
seže moj nejak utjecaj, čuj i počuj narode! Kreni u kupovinu dok još možeš.
Piše Ivan Kempeg
Zlato
treba kupovati dok mu je cijena u korekciji
Čini se da brojni ulagači zapravo ne znaju razloge zbog kojih se cijene pojedinim
dobrima na burzi mijenjaju, pa im nagli cjenovni skokovi zapravo privuku pozornost,
kao što biku na koridi pozornost privuče toreadorova crvena krpa. Piše Vlatka
Radinić
Investiranje
u zlato ulagačka je disciplina prepuna adrenalina
Učvrstite samopouzdanje i ojačajte vlastite živce. Trebat će vam. Doduše, ne
samo za očuvanje vlastita ulagačkoga portfelja, nego i za puko preživljavanje.
Jer, čekaju nas zanimljiva vremena. Piše Ivan Kempeg
Slovenija
kao destinacija za ulaganje u zlato
Šteta je što domaće zakonodavstvo ne omogućuje razvoj lokalnoga tržta investicijskim
plemenitim kovinama, pa po zlato i srebro trebamo putovati u inozemstvo. Koliko
nam u tom pogledu može ponuditi naša sjeverna susjeda? Piše Vlatka Radinić
Hrvatska
u neslavnome društvu sa Sjevernom Korejom, Kubom, Zimbabveom...
Baš kada pomislim kako sam vidio sve hrvatske grozote na području ulaganja u
plemenite kovine, pred očima mi pukne novi užas. Piše Ivan Kempeg
Zapisi
totalnoga ekonomskog dudeka
Mnogi se pitaju
kako to da sam postao gorljivi zagovaratelj zlata. Hlepim li ja to za bogatstvom?
Premda mi u imovinskom portfelju ne bi škodila pokoja dodatna unca zlata, moji
interes za plemenite kovine daleko nadilazi puki materijalni probitak. Pokušat
ću vam objasniti na što mislim. Piše Ivan Kempeg
Lanac
posuđivanja stvorio 45 puta više zlata nego što ga doista ima
Gotovo sve središnje banke vlastite zlatne rezerve u svojoj bilanci iskazuju
jednom jedinom brojkom, bez obzira je li riječ o zlatu u vlasništvu ili posuđenome
zlatu koje mora biti vraćeno. Piše Vlatka Radinić
Ne
možeš očekivati drugačiji rezultat ako stvari radiš uvijek na isti način
Otkako znam
za sebe, Hrvati su u krizi. Tvrtke jedva spajaju kraj s krajem, mali ljudi također.
Kao da živimo vezani u luđačku košulju, batrgamo se i pokušavamo nešto, a ništa
nam ne uspijeva. U čemu je problem? Piše Ivan Kempeg
Kako
izgraditi svoj "zlatni" portfelj
Što je bolje: kupovati fizičko zlato u obliku kovanica ili u obliku zlatnih
poluga? Ili pak certifikate s pokrićem u zlatu? Ili možda treba uložiti u fond
koji se bavi investiranjem u fizičko zlato? A zašto ne kupiti dionice rudnika
zlata? Piše Vlatka Radinić
Tko
će najviše nastradati u gospodarskom holokaustu?
Nakon govora guvernera HNB-a Rohatinskog pred saborskim zastupnicima, htio bih
vam objasniti što se zapravo zbiva. Važno je to razumjeti, jer treba početi
razmišljati o bježanju u "Švicarsku". Piše Ivan Kempeg
Ne
skačite na svaki informacijski vrisak
Nakon golemih dobitaka koji su se nizali iz tjedna u tjedan, cijena zlata doživjela
je nešto što bi se moglo nazvati potopom. Treba li se rješavati ove plemenite
kovine iz svoga portfelja? Nudim vam nekoliko zanimljivih podataka za razmišljanje.
Piše Vlatka Radinić
Apsurdi
koji donose nesigurnu starost
Nadasve neobični načini funkcioniranja gospodarstva i države koji nemaju apsolutno
ništa zajedničko sa zdravom pameću predstavljaju izvrstan indikator da vam je
zlato u životu doista prijeko potrebno. Piše Ivan Kempeg
Dotaknete
li barem ponekad svoje zlato?
Plemenite kovine imaju vrlo specifičnu, relativno usku, ali i izuzetno važnu
ulogu u portfelju svakog ulagača. Neki ulagači, međutim, gledaju ih kao na sredstvo
brzog bogaćenja. Jeste li vi među njima? Piše Vlatka Radinić
Kako
Hrvatska u nekoliko dana može postati svjetska gospodarska velesila
Očekujem da
će se uskoro netko sjetiti učiniti ono što bih ja učinio da sam premijerka Kosor
i guverner Rohatinski. Kina je jedan kandidat, a ima ih još na Dalekom Istoku.
Piše Ivan Kempeg
Nakon
rekorda koje više nitko ne smatra viješću, nastupa smrt
Ne prođe 24 sata, a da Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Hrvatska
(niz nastavite sami) ne povećaju svoja dugovanja. Kakve to veze ima sa zlatom?
Piše Ivan Kempeg
Bez
zlata, financijski povratak u Socijalističku Jugoslaviju vam je zajamčen
Ako ne razumijete
što se događa u univerzumu bankara i financijaša, nastradat ćete. I to naveliko!
Nedavno je objavljen podatak da se iznos kunske štednje u domaćim bankama smanjuje,
a povećava se štednja u eurima. Strava i užas! Piše Ivan Kempeg
Znakovi
pucanja balona javnoga duga svugdje su oko nas
Izvještaj što ga je prošloga mjeseca objavila Banka za međunarodno namirenje
donio je nekoliko iznenađujuće izravnih i otrežnjujućih zaključaka. Piše James
Turk
Četiri
zlatna jedan izgubljeni slučaj
Postoje samo dvije vrste ljudi na svijetu. Prvi s gađenjem odbacuju plemenite
kovine kao moguće sredstvo trgovinske razmjene. Drugi na tu mogućnost gledaju
s radoznalošću ili čak velikim interesom. Piše Ivan Kempeg
Pomama
za zlatom? Koga briga!
Središnje banke diljem svijeta u prošloj su godini povećale svoje zalihe zlata
za rekordnih 425 tona. Ti bjelosvjetski bankarski luzeri trebali bi se ugledati
na nas. Piše Ivan Kempeg
Bogatstvo
neiskorištenih prilika
Ako se trenutna cijena zlata korigira za inflaciju, ona još nije dosegnula niti
polovicu vrijednosti iz vrhunca 1980. godine. Piše Howard Ruff
Bankrot
suverenih država
Ocjenjivačke agencije još nisu postale svjesne širine i dubine nesolventnosti
država ili pak namjerno zatvaraju oči pred problemom. Piše James Turk
|
|