|
Kolumna
Velike promjene na tržištu srebra koje mi lokalci ne razumijemo,
a trebali bismo
Ivan
Kempeg, komentator
Teško je našim
ljudima objasniti neke od ključnih procesa na svjetskome
tržištu plemenitih kovina, ali i na globalnom tržištu općenito.
Ulagački alati koji su nam ovdje, lokalno na raspolaganju
zapravo predstavljaju samo djelić onoga što se nudi diljem
svijeta. Mi poznajemo dionice, obveznice i oročenu štednju,
no, derivati, opcije i ulaganje u plemenite kovine potpuno
su nam nepoznati. A ako nemate nešto što imaju svjetski
igrači, naravno je da nećete znati kako se to koristi, ni
za što služi, a ni kako od toga profitirati.
Bolji poznavatelj
tih za naše prilike egzotičnih alata možda će reći kako
je i bolje što ih nemamo, jer da ih imamo, možda bismo se
"usrećili" njima na način kako su to učinili zapadnjaci.
Financijski su derivati, naime, toliko otrovali svjetski
financijski sektor, da više ni najveći stručnjaci nisu sigurni
što će se u globalnome gospodarstvu zbog njih sve još srušiti.
Warren Buffet nazvao ih je svojedobno oružjem masovnoga
financijskog uništenja.
No, s druge strane,
notorno nepoznavanje tih alata od strane domaćih investitora
stavlja ih u velik financijski rizik. Naime, to što se na
hrvatskoj burzi ne mogu kupovati derivati, opcije ili plemenite
kovine, niti se mogu prodavati posuđene vrijednosnice (tzv.
shorting), ne znači da ti alati koji se masovno koriste
na svjetskome tržištu ne mogu znatno utjecati na vrijednost
naše lokalne investicijske imovine.
Upravo suprotno,
činjenica da je u trenutku izbijanja svjetske gospodarske
krize domaća burza doživjela potop pokazuje kako je danas
sve u svijetu vrlo povezano. Stoga, treba pratiti ono što
se zbiva vani, kako bismo se znali pripremiti na domaćem
terenu.
Niske globalne
zalihe srebra
Ovih se dana
na tržištu srebra dogodilo nešto vrlo značajno, a što je
povezano s financijskim alatima što ih domaći investitori
najčešće ne poznaju. Desetljećima je, naime, srebro bilo
smatrano robom slabe ili nikakve perspektive za zaradu,
pa čak i onda kada su se globalne zalihe te plemenite kovine
smanjile na rekordno niske vrijednosti. Zbog toga je veliki
broj igrača, kladeći se na stalni pad cijene, prodavalo
goleme količine posuđenoga srebra unaprijed, što se u burzovnome
žargonu naziva "shorting", e da bi kasnije kupovali
prodano srebro po nižoj cijeni, posuđeno srebro potom vratili,
i time ostvarili profit.
U Hrvatskoj se
takav oblik utjecanja na cijenu pojedinoga burzovnog proizvoda
ne može pronaći nigdje na službenom tržištu. A on je važan
alat za otkrivanje stvarne cijene pojedinoga proizvoda,
osobito u slučaju tržišnih viškova.
Prodaja srebra
unaprijed u svijetu je bila toliko rasprostranjena, da su
se mnogi analitičari pitali hoće li sudionici na tržištu
srebra s kratkim pozicijama zapravo doživjeti krah i bankrot,
budući da je cijena srebra u proteklih nekoliko godina znatno
porasla. Naime, prilikom prodaje posuđene robe unaprijed,
teorijski najveći dobitak koji je moguće ostvariti jest
100 posto (ukoliko bi vrijednost robe pala na nulu), dok
teorijski najveći gubitak beskonačan (u slučaju da cijena
robe poskoči beskonačno). U slučaju srebra, trenutno se
radi o gubicima od nekoliko stotina posto, budući da je
cijena srebra u posljednjih nekoliko godina upravo toliko
skočila.
Likvidacija
kratkih pozicija
No, početkom
ovoga mjeseca iznenada se dogodila velika promjena. Broj
sudionika koji su imali tzv. kratke (short) pozicije u srebru
prepolovio se, pa čak i više od toga. Početkom rujna ove
godine, na njujorškoj burzi Comex bilo je više od 65 tisuća
ugovora o prodaji posuđenoga srebra unaprijed (kratka ili
short pozicija), da bi se taj broj do kraja mjeseca smanjio
na ispod 25 tisuća. Očito je da su sudionici na tržištu
iskoristili značajan pad cijene srebra koji se dogodio u
rujnu, kako bi se što prije riješili pozicije u kojoj bi
ih rast cijene srebra mogao dodatno oštetiti.
Zanimljivo je
napomenuti i da je u istome razdoblju znatno opao broj ugovora
o kupnji srebra, odnosno, tzv. dugačkih li "long"
pozicija. On se smanjio s 18 tisuća na nešto manje od devet
tisuća. Dobri poznavatelji tržišta srebra procjenjuju kako
je riječ o masovnom povlačenju spekulativnoga kapitala,
koji je navodno desetljećima nastojao utjecati na cijenu
ove plemenite kovine na niže. A to bi moglo značiti da formiranje
cijene srebra postaje slobodnije, te da veliki igrači više
neće moći tako flagrantno diktirati ponudu i potražnju.
S obzirom da
su zalihe srebra diljem svijeta na rekordno niskim razinama,
vjerojatno je da će to oslobođenje potaknuti rast cijene,
što je dobar znak za one koji vjeruju u ovu plemenitu kovinu.
| Sve
kolumne |
|
Dolazi vrijeme kada marljivi i radišni više neće željeti posjedovati papirnati novac
Previše ljudi globalni monetarni sustav uzima zdravo za gotovo nešto poput zraka
što ga udišemo. Takav ignorantski pristup ne samo da je pogrešan, on je štetan i opasan. Piše Vlatka Radinić
Malo
tko se priprema za ono što nam dolazi
Dobri poznavatelji tržišta zlata i srebra ne mogu se načuditi kako je moguće
da usred ozbiljne prijetnje globalnom financijskom sustavu milijuni ljudi drže
glavu u pijesku i ne koriste priliku da zaštite svoju imovinu konverzijom u
sigurnija ulagačka sredstva. Piše Ivan Kempeg
Novac
za spašavanje europskoga financijskog sustava bit će namaknut tiskanjem
Novinari koji
će najnoviji dogovor čelnika Europske Unije s vodećim bankarima slaviti kao
spasonosnu formulu, zapravo će zamagliti realnost. U takvim okolnostima, plemenite
kovine i dalje su najbolje mjesto za parkiranje bogatstva. Piše Vlatka Radinić
Velike
promjene na tržištu srebra, koje mi lokalci ne razumijemo, a trebali bismo
To što se
na domaćim bruzama ne mogu kupovati derivati, opcije ili plemenite kovine, niti
se mogu prodavati posuđene vrijednosnice (tzv. shorting), ne znači da ti alati
koji se masovno koriste na svjetskome tržištu ne mogu znatno utjecati na vrijednost
naše lokalne investicijske imovine. Piše Ivan Kempeg
Ugled
švicarskoga franka u svijetu financija upravo je dokrajčen
Odlukom Švicarske središnje banke o vezivanju vrijednosti franka za euro započela
je nova faza u globalnome valutnom ratu. Tko su žrtve, tko su dobitnici, i koje
su posljedice takve odluke? Piše Vlatka Radinić
Drago
mi je kada cijena zlatu padne, jer tada mogu kupiti još
Moje su molitve uslišane. Zlato se u tri dana stropoštalo 11 posto. Dokle god
seže moj nejak utjecaj, čuj i počuj narode! Kreni u kupovinu dok još možeš.
Piše Ivan Kempeg
Zlato
treba kupovati dok mu je cijena u korekciji
Čini se da brojni ulagači zapravo ne znaju razloge zbog kojih se cijene pojedinim
dobrima na burzi mijenjaju, pa im nagli cjenovni skokovi zapravo privuku pozornost,
kao što biku na koridi pozornost privuče toreadorova crvena krpa. Piše Vlatka
Radinić
Investiranje
u zlato ulagačka je disciplina prepuna adrenalina
Učvrstite samopouzdanje i ojačajte vlastite živce. Trebat će vam. Doduše, ne
samo za očuvanje vlastita ulagačkoga portfelja, nego i za puko preživljavanje.
Jer, čekaju nas zanimljiva vremena. Piše Ivan Kempeg
Slovenija
kao destinacija za ulaganje u zlato
Šteta je što domaće zakonodavstvo ne omogućuje razvoj lokalnoga tržta investicijskim
plemenitim kovinama, pa po zlato i srebro trebamo putovati u inozemstvo. Koliko
nam u tom pogledu može ponuditi naša sjeverna susjeda? Piše Vlatka Radinić
Hrvatska
u neslavnome društvu sa Sjevernom Korejom, Kubom, Zimbabveom...
Baš kada pomislim kako sam vidio sve hrvatske grozote na području ulaganja u
plemenite kovine, pred očima mi pukne novi užas. Piše Ivan Kempeg
Zapisi
totalnoga ekonomskog dudeka
Mnogi se pitaju
kako to da sam postao gorljivi zagovaratelj zlata. Hlepim li ja to za bogatstvom?
Premda mi u imovinskom portfelju ne bi škodila pokoja dodatna unca zlata, moji
interes za plemenite kovine daleko nadilazi puki materijalni probitak. Pokušat
ću vam objasniti na što mislim. Piše Ivan Kempeg
Lanac
posuđivanja stvorio 45 puta više zlata nego što ga doista ima
Gotovo sve središnje banke vlastite zlatne rezerve u svojoj bilanci iskazuju
jednom jedinom brojkom, bez obzira je li riječ o zlatu u vlasništvu ili posuđenome
zlatu koje mora biti vraćeno. Piše Vlatka Radinić
Ne
možeš očekivati drugačiji rezultat ako stvari radiš uvijek na isti način
Otkako znam
za sebe, Hrvati su u krizi. Tvrtke jedva spajaju kraj s krajem, mali ljudi također.
Kao da živimo vezani u luđačku košulju, batrgamo se i pokušavamo nešto, a ništa
nam ne uspijeva. U čemu je problem? Piše Ivan Kempeg
Kako
izgraditi svoj "zlatni" portfelj
Što je bolje: kupovati fizičko zlato u obliku kovanica ili u obliku zlatnih
poluga? Ili pak certifikate s pokrićem u zlatu? Ili možda treba uložiti u fond
koji se bavi investiranjem u fizičko zlato? A zašto ne kupiti dionice rudnika
zlata? Piše Vlatka Radinić
Tko
će najviše nastradati u gospodarskom holokaustu?
Nakon govora guvernera HNB-a Rohatinskog pred saborskim zastupnicima, htio bih
vam objasniti što se zapravo zbiva. Važno je to razumjeti, jer treba početi
razmišljati o bježanju u "Švicarsku". Piše Ivan Kempeg
Ne
skačite na svaki informacijski vrisak
Nakon golemih dobitaka koji su se nizali iz tjedna u tjedan, cijena zlata doživjela
je nešto što bi se moglo nazvati potopom. Treba li se rješavati ove plemenite
kovine iz svoga portfelja? Nudim vam nekoliko zanimljivih podataka za razmišljanje.
Piše Vlatka Radinić
Apsurdi
koji donose nesigurnu starost
Nadasve neobični načini funkcioniranja gospodarstva i države koji nemaju apsolutno
ništa zajedničko sa zdravom pameću predstavljaju izvrstan indikator da vam je
zlato u životu doista prijeko potrebno. Piše Ivan Kempeg
Dotaknete
li barem ponekad svoje zlato?
Plemenite kovine imaju vrlo specifičnu, relativno usku, ali i izuzetno važnu
ulogu u portfelju svakog ulagača. Neki ulagači, međutim, gledaju ih kao na sredstvo
brzog bogaćenja. Jeste li vi među njima? Piše Vlatka Radinić
Kako
Hrvatska u nekoliko dana može postati svjetska gospodarska velesila
Očekujem da
će se uskoro netko sjetiti učiniti ono što bih ja učinio da sam premijerka Kosor
i guverner Rohatinski. Kina je jedan kandidat, a ima ih još na Dalekom Istoku.
Piše Ivan Kempeg
Nakon
rekorda koje više nitko ne smatra viješću, nastupa smrt
Ne prođe 24 sata, a da Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Hrvatska
(niz nastavite sami) ne povećaju svoja dugovanja. Kakve to veze ima sa zlatom?
Piše Ivan Kempeg
Bez
zlata, financijski povratak u Socijalističku Jugoslaviju vam je zajamčen
Ako ne razumijete
što se događa u univerzumu bankara i financijaša, nastradat ćete. I to naveliko!
Nedavno je objavljen podatak da se iznos kunske štednje u domaćim bankama smanjuje,
a povećava se štednja u eurima. Strava i užas! Piše Ivan Kempeg
Znakovi
pucanja balona javnoga duga svugdje su oko nas
Izvještaj što ga je prošloga mjeseca objavila Banka za međunarodno namirenje
donio je nekoliko iznenađujuće izravnih i otrežnjujućih zaključaka. Piše James
Turk
Četiri
zlatna jedan izgubljeni slučaj
Postoje samo dvije vrste ljudi na svijetu. Prvi s gađenjem odbacuju plemenite
kovine kao moguće sredstvo trgovinske razmjene. Drugi na tu mogućnost gledaju
s radoznalošću ili čak velikim interesom. Piše Ivan Kempeg
Pomama
za zlatom? Koga briga!
Središnje banke diljem svijeta u prošloj su godini povećale svoje zalihe zlata
za rekordnih 425 tona. Ti bjelosvjetski bankarski luzeri trebali bi se ugledati
na nas. Piše Ivan Kempeg
Bogatstvo
neiskorištenih prilika
Ako se trenutna cijena zlata korigira za inflaciju, ona još nije dosegnula niti
polovicu vrijednosti iz vrhunca 1980. godine. Piše Howard Ruff
Bankrot
suverenih država
Ocjenjivačke agencije još nisu postale svjesne širine i dubine nesolventnosti
država ili pak namjerno zatvaraju oči pred problemom. Piše James Turk
|
|