Zanimljivosti

Zlato u brojkama (Srebro u brojkama...)

Procjenjuje se da trenutno u svijetu postoji oko 120 do 140 tisuća tona zlata ili oko 4 milijarde 500 milijuna unci (1 unca iznosi 31,1035 grama) koje su kroz ljudsku povijest izvađene iz zemlje i prerađeno u upotrebljiv oblik. Ta količina odgovara otprilike jednoj jedinoj zlatnoj kocki koja ima rub duljine otprilike 19 metara.

Svakom čovjeku 23 grama

Kad bi se ta količina podijelila svim ljudima na svijetu, svatko bi dobio oko 23 grama ili oko 1,2 kubna centimetra, što je vrijednost od 600 do 700 eura ili oko 4500 do 5500 kuna. Ukupna vrijednost zlatne kocke s rubovima duljine 19 metara bila bi oko 4.500 milijardi američkih dolara.

Rezerve u trezorima središnjih banaka

Prema službenim podacima Svjetskog vijeća za zlato iz ožujka 2010., zlatne rezerve Sjedinjenih Američkih Država iznose 8.133 tone, što je oko 6% od ukupne količine ikad iskopanog zlata. Vrijednost tih zlatnih rezervi je oko 261 milijardi i 390 milijuna dolara. Nakon Sjedinjenih Država, najveće zlatne rezerve (prema podacima iz ožujka 2010.) imaju Njemačka (3.407 tone), Međunarodni Monetarni Fond (3.005 tona), Italija (2.452 tona), Francuska (2.435 tona), Kina (1.054 tona) i Švicarska (1.040 tona).

Privatne osobe čuvaju goleme količine

Navedene količine odnose se samo na zlato pohranjeno u trezorima središnjih banaka, tj. na zlatne rezerve dostupne državnim vlastima. Cjelokupne bankarske zlatne rezerve na svijetu zajedno "teške" su oko 30 tisuća tona, što je manje od četvrtine ukupne količine zlata iskopane u povijesti čovječanstva. To znači da je više o 75% iskopanog zlata u vlasništvu privatnih osoba, u obliku nakita (oko 70-80 tisuća tona) i ulagačkih zlatnih proizvoda (oko 20 tisuća tona).

Rudarenje ubrzano zadnjih 160 godina

90 posto količine zlata proizvedene od početka svijeta iskopano je u posljednjih 160 godina. Ubrzavanje rudarenja i proizvodnje zlata započelo je 1848. godine tzv. Kalifornijskom zlatnom groznicom, koja je trajala cijelo desetljeće. Zlato se intenzivno iskopava i danas (oko 2.500 tona godišnje), a troškovi rudarenja znatno su se smanjili primjenom suvremenih strojeva i kemijskih sredstava.

Za iskopavanje i preradu jedne unce zlata potrebno je uložiti u prosjeku oko 300 američkih dolara. Ti su troškovi u Južnoafričkoj Republici - donedavno najvećem svjetskom proizvođaču zlata - čak i nešto manji, te iznose oko 240 američkih dolara po unci. Osim Južnoafričke Republike, veliki proizvođači zlata su Kina (danas vodeća po godišnjoj proizvodnji), Sjedinjene Države, Australija, Kanada, Peru, Čile, Rusija i Indonezija.

Veći dio zlata već iskopan

Količina neiskopanog zlata za koje se s dovoljnom sigurnošću zna da postoji i koje bi se moglo iskopati uz ekonomski prihvatljive troškove procjenjuje se na oko 50 tisuća tona. Ako se to stavi u odnos prema do sada iskopanih 120 do 140 tisuća, to znači da je veći dio zlata već iskopan. Više od polovice tih neiskopanih rezervi nalazi se na teritoriju Južnoafričke Republike.

Još nekoliko zanimljivih informacija o zlatu

• Zlato se tali na temperaturi od 1064,76 °C
  
• Zlatna kugla veličine loptice za golf teška je oko 1 kilogram
  
• Jedna unca zlata mogla bi se razvući u nit dugu gotovo 100 kilometara
  
• Za zubne se popravke u svijetu godišnje iskoristi oko 60 tona zlata
  
• Zlato se u Kini počelo koristiti kao legalno sredstvo plaćanja 1091. godine pr. Kr.

Otkrijte i srebro u brojkama...

Ostali tekstovi o plemenitim kovinama i ulaganju

Zašto kupovati srebro i zlato Zlato i srebro dokazali su se kao iznimno stabilni i pouzdani čuvari imovine od inflacijskih udara, kojima je papirnati novac osobito izložen. Unca je mjera za zlato i srebro U svakodnevnom smo životu naviknuli koristiti grame, dekagrame i kilograme kao jedinice za mjerenje težine. Želimo li se baviti plemenitim metalima, tu ćemo naviku malo promijeniti. Osam najpopularnijih buliona Svega se nekoliko kovnica u svijetu afirmiralo svojim investicijskim zlatnicima, među kojima je i jedna u našem najbližem susjedstvu, strelovito se probivši među najuglednije Savjeti za hrvatske državljane Nerazumni porezni zakoni u Hrvatskoj onemogućuju razvoj tržišta investicijskog zlata i srebra, pa Hrvatice i Hrvati počesto svoje potrebe za plemenitim metalima zadovoljavaju u susjedstvu Zlato u brojkama Koliko ima žute kovine, u kojim se zemljama iskopava, tko posjeduje najveće količine, ima li kakve veze napredak tehnologije s ubrzavanjem iskopavanja zlata? Srebro u brojkama Količine proizvedenog srebra i države koje ga proizvode, informacija o rastu njegove cijene u zadnjih desetak godina, fizikalna svojstva...