Nedjelja , 08.12.2019.

Početna » Intervju » Ronald Peter Stöferle: Nalazimo se usred nezapamćene bitke između sila deflacije i inflacije

Ronald Peter Stöferle: Nalazimo se usred nezapamćene bitke između sila deflacije i inflacije

30.04.2012. / 22:00 Autor: Kategorija: Intervju A+ / A-
Ronald Peter Stoeferle

Ronald Peter Stoeferle
Foto: Erste bank

Tržište plemenitih kovina, nakon prošlogodišnjih prilično bijesnih skokova i padova, u zadnjih nekoliko mjeseci ponešto se smirilo. Zlatom se na svjetskim burzama već neko vrijeme trguje u relativno uskom rasponu između 1630 i 1690 dolara za uncu. Je li riječ o znakovima vrhunca ili se naprosto radi o konsolidaciji nakon koje možemo očekivati novi cjenovni uzlet?

Ronald Peter Stöferle, glavni analitičar za tržište plemenitih kovina Erste banke u Beču, jedan je od najpozvanijih svjetskih stručnjaka odgovoriti na to pitanje. Naš sugovornik bit će gost-predavač na ovogodišnjoj konferenciji o investiranju u zlato koja se u srijedu 9. svibnja, održava u zagrebačkom hotelu Four Points Panorama, u organizaciji internetskoga portala za plemenite kovine Srebrozlato.com i tjednika Lider.

Cijena zlata raste već 11 godina zaredom, s oko 300 američkih dolara za uncu na današnjih gotovo 1700 dolara. Smatrate li da je ulaganje u zlato, unatoč tako dugotrajnome cjenovnome rastu još uvijek atraktivan oblik ulaganja?

Stöferle: Gledajući globalno, svijet se trenutno nalazi usred nezapamćene bitke između sila deflacije i sila inflacije, kakva još nije zabilježena u povijesti čovječanstva. Na temelju trenutne situacije, logično bi bilo očekivati, a to podupiru i zaključci Austrijske škole ekonomije, da se u svjetskom gospodarstvu dogodi snažna i masovna deflacija. No, politički čimbenici i njihova intervencionistička politika takav scenarij žele spriječiti pod svaku cijenu. Zbog toga se te dvije sile trenutno uspijevaju poništavati, no mi danas plešemo po vrlo tankoj liniji. Stoga smatram kako će povećana potražnja za zlatom kao osiguranjem za “krajnji slučaj” biti nastavljena i vremenima koja su pred nama.

Kao što sam prognozirao u prvom objavljenom izvještaju o stanju na tržištu plemenitih kovina prije gotovo šest godina, cijena zlata od 2300 dolara za uncu predstavlja razumni dugoročni cjenovni cilj. Radi se o razini koja predstavlja realan povijesni vrhunac, korigiran za inflaciju. Ciljna razina od 2300 dolara može se činiti vrlo optimističnom. No, tko je početkom 90-tih godina, kada se dionički indeks S&P vrtio oko vrijednosto 300, mogao i sanjati da će u jednome desetljeću dosegnuti 1500 bodova? Ili, tko je mogao pomisliti da će cijena nafte, u vrijeme kada je barel prodavan po 11 dolara, u jednom trenutku skočiti na 150 dolara? A upravo je to srž uzlaznoga trenda. Svaki takav trend završi prije ili kasnije u euforiji i pretjerivanju.

Na vaše je pitanje moguće odgovoriti i protupitanjima. Je li riješen dužnički problem, uključujući tu i Eurozonu? Jesu li realne kamatne stope središnjih banaka iznad inflacijskih vrijednosti? Jesu li inflacijski rizici nestali? Je li sistemski rizik u globalnome financijskom sustavu snižen? Odgovori na sva ta pitanja jednoglasno su “ne”. Stoga, na postojeću korekciju na tržištu zlata gledam vrlo opušteno.

Foto: Erste bank

Foto: Erste bank

Godišnji izvještaj “U zlato vjerujemo” (“In Gold We Trust”) profilirao se u jednu od vodećih svjetskih publikacija toga tipa. Možemo li reći da ste vi njezin glavni urednik? Kada izlazi novo izdanje, koliko stoji i kako ga je moguće dobiti?

Stöferle: Ekipa koja stvara taj izvještaj sastoji se od mene i nikoga više. (Smijeh.) Idući će biti objavljen u srpnju, a sve postojeće godišnje izvještaje, kao i ovaj najnoviji, moguće je besplatno preuzeti s internetskih stranica istraživačke platforme Erste banke Beč na adresi http://research.erstegroup.com

Možete li nam ukratko otkriti koji su trendovi u proteklih nekoliko godina jasno vidljivi na svjetskome tržištu plemenitih kovina, a koje ste detektirali i objavili u vašem izvještaju?

Stöferle: Kada sam prije šest godina počeo pratiti i proučavati tržište plemenitih kovina, u to se vrijeme zlato smatralo investicijom za čudake i apokaliptičare. Stvari su se u međuvremenu znatno promijenile. Od prvoga broja naglašavam remonetizaciju zlata. Propitkivanje globalnog monetarnog sustava kakvoga poznajemo danas donedavno je bila tema tek nekolicine kritičkih umova. U međuvremenu su o njoj počeli govoriti i visokopozicionirani političari i guverneri središnjih banaka. Primjećujem brojne signale koji ukazuju na činjenicu da rasprava o ulozi zlata postaje politički prihvatljiva, odnosno, da više ne predstavlja tabu temu. Robert Zoellick, predsjednik Svjetske banke i bivši član Busheva kabineta, preporučio je povratak na valutu sa zlatnom podlogom.

Nismo, međutim, samo svjedoci političkih izjava vezanih uz zlatni standard, nego su vidljivi i konkretni koraci u smjeru monetizacije zlata. Američka savezna država Utah prije nekoliko je mjeseci zlato i srebro zakonski priznala kao službeno sredstvo plaćanja. Pri tome se kao transakcijska vrijednost kovanice ne uzima nominala ispisana na njoj, nego je vrijednost određena težinom plemenite kovine što je ona sadrži. Slični zakonski prijedlozi razmatraju se i u još nekim američkim saveznim državama.

Premda sve to zasad još ne utječe na postojeće stanje, jer uzimajući u obzir Greshamov zakon zlato se zasad vjerojatno neće pojavljivati kao sredstvo plaćanja, ipak se radi o važnoj promjeni paradigme. Ta zbivanja ukazuju na proces slabljenja povjerenja ljudi u američki dolar, tinjajući strah od hiperinflacije, te jačanje nezadovoljstva Amerikanaca prema političarima u Washingtonu. Simbolični učinak zakonskoga rješenja države Utah nedvojbeno je golem.

Banka u kojoj radite kao analitičar tržišta plemenitih kovina poznata po svojoj dugogodišnjoj tradiciji ponude zlata za velike i male klijente u Austriji. Budući da je Erste banka snažno prisutna i na hrvatskome tržištu, postoje li planovi da se i na našem tržištu pojave investicijski proizvodi od plemenitih kovina?

Stöferle: Na žalost, mi trenutno ne nudimo nikakve maloprodajne proizvode od investicijskog zlata u Hrvatskoj. U otvaranju tržišta najveći nam problem predstavlja porezna rješenja koja vrijede kod vas. No, čim Hrvatska uđe u Europsku Uniju i time se porezi usklade s europskim standardima, mi ćemo nedvojbeno razmotriti mogućnost ulaska na vaše tržište.

ronald-peter-stoeferlePostoji li, po vašem mišljenju, razlika između investiranja u zlato i investiranja u srebro, te ako postoji, kako biste je definirali?

Stöferle: Gledajući unatrag, možemo ustanoviti kako je cijena zlata u odnosu na srebro u 20. stoljeću bila višestruko veća nego u prethodnim stoljećima. U drevnome je Egiptu zlato bilo oko 13 puta skuplje od iste količine srebra. Cjenovni odnos ta dva metala ostao je isti više od 800 godina, sve do lidijskoga razdoblja. U vremenima bimetalizma, raspon toga odnosa kretao se između 10 i 15. Ipak, jasno je kako u tom razdoblju cijena zlata u odnosu na cijenu srebra nije određivalo tržište, nego tadašnji vladari. Od druge polovice 19. stoljeća, međutim, cjenovni odnos između zlata i srebra oštro je porastao, što može značiti da je slobodno tržište zlato počelo prihvaćati kao glavnu monetarnu kovinu.

Višestoljetni prosjek cjenovnoga odnosa zlata i srebra, mjeren od 1688. godine, iznosi 15,7. Taj odnos dobro zrcali i stvarno stanje fizičkih rezervi, budući da je zlato u prirodi otprilike 17 puta rjeđe od srebra. Prema podacima Američkog udruženje geologa, procijenjene ukupne količine iskoristivoga srebra u prirodi svega su šest puta veće od ukupnih količina zlata. Stoga, možemo reći da je srebro u ovome trenutku nedvojbeno podcijenjeno u odnosu na zlato, budući da je zlato trenutno 53 puta skuplje.

Srebro je, poput zlata, monetarna kovina, no njezina važnost za industrijski sektor mnogo je veća. To je razlog zašto cijena srebra ima tendenciju rasti brže u vremenima gospodarskog rasta, dok primjerice cijena zatu raste brže nego srebru u trenucima krize i neizvjesnosti.

Generalno gledajući, smatram kako će srebro zacijelo biti bolja investicija od zlata tijekom zadnjega razdoblja uzlaznoga trenda. Stoga bi ono moglo predstavljati izvrsnu kupovinu sa stanovišta rizika i dobiti. Ipak, investitor u zlato mora biti spreman i sposoban suočiti se s golemom volatilnošću srebra.

Hvala na razgovoru.

Stöferle: Hvala i vama na prilici što sam se mogao obratiti vašim čitateljima.

Ronald Peter Stöferle: Nalazimo se usred nezapamćene bitke između sila deflacije i inflacije Reviewed by on . [caption id="attachment_918" align="alignright" width="300"] Ronald Peter StoeferleFoto: Erste bank[/caption] Tržište plemenitih kovina, nakon prošlogodišnjih p [caption id="attachment_918" align="alignright" width="300"] Ronald Peter StoeferleFoto: Erste bank[/caption] Tržište plemenitih kovina, nakon prošlogodišnjih p Rating: 0

Info o autoru Uredništvo

Ostavite komentar

scroll to top

Na našim web stranicama koriste se kolačići. Više informacija...

Internetske stranice Srebrozlato.com imaju dopuštene kolaćiće (cookies) u postavkama. Ako nastavite čitati sadržaje na našim internetskim stranicama bez promjene vaših postavki za kolačiće ili ako kliknete gumb "Prihvati", slažete se s uporabom kolačića na Srebrozlato.com.

Zatvori