Nedjelja , 24.10.2021.

Početna » Kolumne » Dotaknete li barem ponekad svoje zlato kako biste osjetili njegovu težinu?

Dotaknete li barem ponekad svoje zlato kako biste osjetili njegovu težinu?

29.06.2010. / 17:20 Autor: Kategorija: Kolumne A+ / A-
Dotaknete li barem ponekad svoje zlato

Foto: mistermong, freedigitalphotos.net

Plemenite kovine nekoliko su desetljeća bile ružne sestre blistavih ulaganja. Svi su investitori bili svjesni da su zlato i srebro “tu negdje”, da se u njih, eto, može uložiti. No, oni koji su u njih doista i ulagali smatrali su se pomalo čudnim, egzotičnim biljkama koje ne treba uzimati ozbiljno. Oni su čak u engleskom jeziku dobili i posebno ime – gold bugs – što bi se na hrvatski moglo slobodno prevesti kao zlatni hrčci ili zlatni žohari, odnosno, oni koji predano gomilaju zalihe kovine “koja ničemu ne služi”.

Nešto se zanimljivo događa

Otkako je, međutim, u drugoj polovici 2008. godine svijet pritisnula gospodarska kriza, stavovi investitora prema plemenitim kovinama polako se, ali postojano mijenjaju. Čak i protivnici ulaganja u zlato – koji tu kovinu smatraju “reliktom barbarske prošlosti” – kada im pokažete da je u posljednjih deset godina njegova cijena rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od desetak posto, ne mogu ostati ravnodušni. Nešto se zanimljivo događa na tržištu plemenitih kovina. To je činjenica.

U okolnostima kada su zlato i srebro dugo vremena bili zanemarivana investicijska klasa, iz svijesti većine ulagača uglavnom je isparila spoznaja što zapravo plemenite kovine jesu i što se od njih u smislu ulaganja može očekivati. Stoga hajdemo ponoviti gradivo.

Sidro i sol

Zlato i srebro imaju vrlo specifičnu, relativno usku, ali istovremeno i izuzetno važnu ulogu u portfelju svakog ulagača. Neki kažu da su oni “sidro”, čvrst temelj na kojemu gradimo budućnost. Ja bih upotrijebila drugu, možda još slikovitiju metaforu, preuzetu iz svijeta kulinarstva. Plemenite kovine predstavljaju sol dobrog portfelja, bez koje vaše ulaganje može obljutaviti, oboljeti i umrijeti.

Previše soli nije dobro za organizam, ali ni premalo. A u vremenima oskudice, hranu konzerviramo usoljavanjem, baš kao što to Dalmatinci čine sa svojim srdelama, ili kontinentalci koji solju posipaju zelje i repu kako bi se ukiselilo i sačuvalo preko zime.

Zima iz La Fontainove basne

U drugoj polovici 2008. godine na vrata mnogih ljudi diljem svijeta pokucala je upravo ta zima, ona ista zima iz La Fontainove basne o cvrčku i mravu. Mnogima se pojavila naglo, nenajavljeno, gotovo iz vedra neba.

I upravo u takvim okolnostima plemenite kovine imaju ključnu ulogu. One služe kako bi vas sačuvale od rizika propasti banke u koju ste pohranili većinu svoje ušteđevine, od rizika propasti tvrtke čije ste dionice kupili na burzi, i od rizika bankrota države čije ste obveznice kupili kao “sigurno” ulaganje.

“Ultrapovoljne” i “sigurne” sheme

Da, baš tako. Na zlato i srebro treba gledati kao na jamstvo preživljavanja u vremenima istinske krize. Bojim se, međutim, da neki ulagači svoj ulog u plemenite kovine ne gledaju na taj način. Umjesto toga, gledaju na nj kao na sredstvo brzog bogaćenja.

Najbolji indikator po kojem se jedni mogu razlikovati od drugih jest ovaj: jeste li u posljednje vrijeme zlato koje ste kupili držali u rukama, premještali ga iz ljevice u desnicu i natrag? Jeste li uživali u njegovoj težini, sjaju, upijali očima i srcem ljepotu zlatnih poluga ili kovanica? I jeste li ih zatim opet pospremili na sigurno, do iduće prilike?

Činite li taj ritual svakih nekoliko tjedana ili barem mjeseci? Ako ne činite – slobodno se možete oprostiti od svoga zlata koje ste kupili. Jer, kupili ste ga vjerojatno u sklopu neke “ultrapovoljne” i “sigurne” sheme, a zapravo ga nikada niste vidjeli. A niti ćete ga vidjeti. Osobito ne u trenutku kada vam bude najviše zatrebalo.

Dotaknete li barem ponekad svoje zlato kako biste osjetili njegovu težinu? Reviewed by on . [caption id="attachment_1134" align="alignright" width="300"] Foto: mistermong, freedigitalphotos.net[/caption] Plemenite kovine nekoliko su desetljeća bile ruž [caption id="attachment_1134" align="alignright" width="300"] Foto: mistermong, freedigitalphotos.net[/caption] Plemenite kovine nekoliko su desetljeća bile ruž Rating: 0

Info o autoru Vlatka Radinić

Ostavite komentar

scroll to top

Na našim web stranicama koriste se kolačići. Više informacija...

Internetske stranice Srebrozlato.com imaju dopuštene kolaćiće (cookies) u postavkama. Ako nastavite čitati sadržaje na našim internetskim stranicama bez promjene vaših postavki za kolačiće ili ako kliknete gumb "Prihvati", slažete se s uporabom kolačića na Srebrozlato.com.

Zatvori