Foto: Small World, Flickr
Banka za međunarodno poravnanje (Bank for International Settlements, BIS) jedinstvena je bankarska institucija u svijetu. Riječ je o organizaciji svjetskih središnjih banaka koja, prema informaciji koja stoji na njezinim web stranicama, “promiče međunarodnu monetarnu i financijsku suradnju, te služi kao banka središnjim bankama”. Njezino je sjedište u Baselu, u Švicarskoj.
Učetverostručene rezerve
Kao što smo već spominjali u našem odsjeku vijesti, u prvoj polovici ove godine svjetski su mediji donijeli opskurnu, ali za analitičare izuzetno zanimljivu informaciju o tome da je Banka za međunarodno poravnanje u svega nekoliko mjeseci gotovo učetverostručila svoje rezerve zlata. Prije otprilike godinu dana Banka je posjedovala 119 tona zlata, a danas ih ima 468 tona. U međuvremenu je Banka svih banaka nastavila povećavati svoje zlatne rezerve. Od kolovoza do danas povećala ih je za novih 45 tona.
Zašto je za analitičare tržišta plemenitih kovina ovaj podatak osobito zanimljiv? Prije svega, Banka za međunarodno poravnanje većinu svojih zlatnih rezervi nije stekla kupovinom, nego razmjenom (swap). To znači da nije riječ o klasičnom kupoprodajnom odnosu, nego se radi o situaciji u kojoj neka komercijalna ili središnja banka svijeta, zbog potrebe za likvidnošću, posuđuje banci u Baselu svoje zlato i za uzvrat dobiva na posudbu određenu količinu novca, obično američke dolare. Tom valutnom likvidnošću, zatim, banka koja je u likvidnome škripcu plaća svoje tekuće obveze.
Intervencije na tržištu
No, mogu postojati i drugi razlozi zbog kojega bi Banka za međunarodno poravnanje željela ojačati svoje pozicije u zlatu. Naime, ta banka prema nekim informacijama intervenira na tržištu zlata na način da zlato iz svojih rezervi posuđuje, te ga zatim treće tvrtke plasiraju na svjetsko tržište plemenitih metala. Na taj način cijena zlata ne raste onoliko brzo koliko bi rasla da takve intervencije nema. Na vrlo sličan način središnje banke u svijetu manipuliraju tečajevima svojih valuta u odnosu druge, konkurentske valute.
Neki analitičari smatraju kako je jedan od mogućih scenarija i taj da Banka za međunarodno poravnanje zbog intervencija na tržištu plemenitih kovina ostaje bez zlata, te da zbog toga nabavlja nove količine kako bi te intervencije mogle biti nastavljene.
Jedna brojka za sve
Na žalost, zbog netransparentnosti cijeloga sustava, iz objavljenih je dokumenata vrlo teško vidjeti što se zapravo događa. Gotovo sve središnje banke svijeta, pa tako i Banka za međunarodno poravnanje, vlastite zlatne rezerve u svojoj bilanci iskazuju jednom jedinom brojkom, bez obzira je li riječ o zlatu u vlasništvu ili posuđenome zlatu koje mora biti vraćeno.
Problem je u tome da se trenutno u svijetu nudi 45 puta više zlata u različitim transakcijama nego što doista postoji fizičkoga zlata iskopanoga kroz povijest. Kako je to moguće? Upravo zbog masovnoga posuđivanja koje se događa među tržišnim igračima.
Posudbom na posudbu
Uzmite da neka središnja banka u svojoj bilanci iskaže 100 tona zlata, od čega 20 tona u fizičkoj formi i 80 tona u formi potraživanja. (Središnje vam banke taj podatak, dakako, neće otkriti, no uzmimo da je on stvaran.) Potonjih 80 tona, znači, da je posuđeno nekoj drugoj banci ili instituciji.
Ta druga banka ili institucija, pak, u svojoj bilanci ima iskazano 80 tona zlata, budući da ih je posudila od ranije spomenute središnje banke. Ako se sada ona odluči posuditi 70 tona i sačuvati 10, netko će treći u svojoj bilanci imati dodatnih 70 tona.
Ako zbrojite sve skupa, čini vam se kao da te sve te banke i institucije imaju 100 + 80 + 70 tona ili ukupno 250 tona, a zapravo u fizičkom obliku postoji svega 100 tona. Taj se lanac posuđivanja, odnosno, gomilanja zlata u bilancama nastavlja iz institucije u instituciju i iz banke u banku, i tako smo danas došli do toga da je na svijetu 45 puta više papirnatoga nego stvarnoga zlata.
“A gdje je moje zlato?”
Sve je, dakako, u redu dok nitko nikoga ne pita “a gdje je zlato koje sam vam posudio?”. No, ako ikada ikome padne na pamet napokon postaviti to pitanje, na tržištu plemenitih kovina moglo bi biti velikih lomova. I zato je zlato uvijek najbolje držati pri ruci, na sigurnome.
