|
Hrvatska i
tržište plemenitim kovinama
Direktiva
Europske Unije protiv hrvatskoga poreza
na investicijsko zlato
Objavljeno
14.2.2010.
Propisi
Republike Hrvatske moćno obeshrabruju uspostavljanje domaćeg
tržišta investicijskim zlatom, budući da se na uvoz zlata,
bez obzira na njegovu namjenu, plaćaju visoki državni porezi
i nameti koji u ukupnom iznosu mogu doseći i 58 posto njegove
nabavne vrijednosti. Slično je i s uvozom ostalih plemenitih
metala.
Ti su porezi
relikt komunističkih vremena, budući da odredbe o njihovu
uvođenju i ubiranju vrijede još iz vremena dok je Hrvatska
bila dio Socijalističke Jugoslavije.
Europska preporuka
Nasuprot tome,
zemlje Europske Unije imaju vrlo liberalan pristup kupnji
i prodaji zlata namijenjenog ulaganju. Štoviše, direktiva
Vijeća Europske Unije 2006/112/ES iz 2006. godine u petom
poglavlju državama članicama jasno preporučuje da se investicijsko
zlato oslobodi svih poreza i davanja, uključujući i porez
na dodanu vrijednost.
Pri tome je pojam
investicijskoga zlata prilično precizno i jednoznačno definiran.
Ono, naime, prema odredbama direktive može doći u dva oblika.
Zlatne poluge
ili pločice
Prvi su oblik
zlatne poluge ili pločice standardiziranih težina (u pravilu
od jedne unce do jednog kilograma), kakve se mogu kupiti
na tržištu plemenitih kovina. Zlatni proizvodi, da bi se
smatrali investicijskima, trebaju imati čistoću najmanje
995 tisućinki, odnosno, trebaju imati 23,88 karata. Investicijske
zlatne poluge i pločice, prema toj direktivi, mogu ali i
ne moraju biti predstavljene vrijednosnim papirima.
Direktiva, također,
ističe pravo država članica da poluge ili pločice težine
manje od jednoga grama izuzme iz pojma investicijskoga zlata.
Zlatne investicijske
kovanice
Vijeće
Europske Unije u direktivi također navodi kako se pod investicijskim
zlatom smatraju i zlatne kovanice čistoće 900 tisućinki
(21,6 karata) ili više, iskovane 1800. godine ili kasnije,
a koje su u zemljama u kojima su iskovane bile ili još uvijek
jesu zakonsko sredstvo plaćanja, te koje se obično ne prodaju
po cijeni višoj od 80 posto tržišne cijene zlata u količini
od koje su izrađene.
Tako definirane
zlatne kovanice, objašnjava se u direktivi, ne trebaju se
smatrati kovanicama numizmatičke vrijednosti, odnosno, one
nemaju kolekcionarske atribute.
Možemo li
očekivati promjenu?
Svaka država
članica do 1. srpnja tekuće godine treba obavijestiti Europsku
komisiju o kovanicama što ih pojedina članica izdaje, a
koje ispunjavaju kriterije da se mogu nazvati investicijskim
kovanicama. Europska komisija svake godine do 1. prosinca
u Službenom listu Europske Unije objavljuje cjelovit popis
tih kovanica, te se smatra da kovanice s objavljenoga popisa
ispunjavaju uvjete da budu investicijske kovanice za razdoblje
cijele kalendarske godine.
Budući da Hrvatska
nastoji uskladiti svoje zakonodavstvo s direktivama Europske
Unije, može se očekivati da će i naša zemlja promijeniti
porezni zakon koji drakonski oporezuje sve vrste zlata,
uključujući i investicijsko.
| Svi
članci i informacije |
|
Ulaganje
u zlato predstavlja zaštitu od mogućega sloma globalnog financijskog sustava
Zagovaratelji ulaganja u plemenite kovine, ali i oni koji to tek namjeravaju
postati, okupili su se u srijedu, 9. svibnja na drugoj po redu konferenciji
o investiranju u zlato održanoj u zagrebačkom hotelu Four Points.
(12.5.2012.)
Kolaps
kupovne moći novca sigurno će se dogoditi, samo je pitanje vremena
Alasdair Macleod,
viši savjetnik zaklade Goldmoney govori o tržištu zlata i srebra, o uvođenju
zlatnoga standarda, o otporima protiv korištenje zlata u globalnom monetarnom
sustavu i o mogućnosti nove velike krize. (4.5.2012.)
Nalazimo
se usred nezapamćene bitke između sila deflacije i inflacije
Jedan od vodećih
međunarodnih analitičara globalnoga tržišta zlata i srebra, Ronald Peter Stöferle
otkriva koji su to razlozi u zadnjem desetljeću potaknuli rast interesa za plemenite
kovine među investitorima. (30.4.2012.)
Druga
hrvatska konferencija o zlatu održava se 9. svibnja
Koja zbivanja na globalnoj ekonomskoj sceni uzrokuju značajan rast na zlatnome
tržištu? Odgovore na mnoga vruća pitanja, potražite na ovogodišnjoj Konferenciji
o investiranju u zlato. (10.4.2012.)
Prvo
tromjesečje ove godine završilo povoljno za plemenite kovine
Cjenovna kretanja na tržištu zlata i srebra u prva tri ovogodišnja mjeseca i
dalje su pod utjecajem europske dužničke krize koja je zasad obuzdana, ali ne
i u potpunosti riješena. (2.4.2012.)
Moro
& Kunst nudi na aukciji izvornu zlatnu polugu obitelji Rothschild
Zanimljiv povijesni artefakt ponuđen je na prodaju na internetskim stranicama
jedne od vodećih regionalnih tvrtki za trgovanje investicijskim plemenitim kovinama.
(23.3.2012.)
Indijski
zlatari započeli štrajk zbog povećanja poreza na zlato
Prije nekoliko dana stupila je na snagu odluka da se porez na sve zlatne proizvode
u Indiji poveća na četiri posto, s time da je uvedena i taksa od dodatnih dva
posto za nakit vredniji od 3000 eura. (21.3.2012.)
Snažna
korekcija na tržištu plemenitih kovina, platina ponovno skuplja od zlata
Nakon višemjesečne inverzije koja traje od kolovoza prošle godine, cijena platine
ponovno je prestigla cijenu zlata. (15.3.2012.)
Iz
Hrvatske je u prošloj godini izvezeno 142 puta više zlata nego što je uvezeno!
Za trenutnu situaciju na domaćem tržištu plemenitih kovina odgovorna je ponajprije
maćehinska politika države. Naša je zemlja neto izvoznik zlata, premda nemamo
ni jedan zlatni rudnik. (5.3.2012.)
Pad
cijena plemenitih kovina zaustavljen na razinama s početka veljače
Neki analitičari smatraju kako najnovija snažna korekcija zapravo predstavlja
namjerno rušenje cijene kako bi se prikrilo stvarno stanje u globalnom financijskom
sustavu, i kako bi se neodlučne ulagače koji razmišljaju o kupnji zlata otjeralo
s tržišta. (2.3.2012.)
Kiša
zlatnika vrijednih milijun dolara sasula se na iznenađene radnike
Radovi na krovištu zgrade vinskoga podruma u zabačenom selu Les Riceys u francuskoj
pokrajini Champagne otkrili su vrijedno blago.
(17.2.2012.)
Operacija
"Twist" posredno, ali značajno utječe na cijenu plemenitih kovina
Američka središnja banka FED nastoji zadržati kamatne stope na dugoročne obveznice
denominirane u dolarima što nižima, a to ima nenamjeravane posljedice na druga
tržišta, među kojima i tržište zlata. (11.2.2012.)
|
|